Pula - dragulj Istre
Grad na jugozapadnom kraju Istarskog poluotoka, razvio se podno i na sedam brežuljaka (Kaštel, Zaro, Arena, Sv. Martin, Opatija sv. Mihovila, Mondipola i Pra Grande), na unutrašnjem dijelu prostranoga zaljeva i prirodno dobro zaštićene luke (dubine do 38 m) koja je otvorena prema sjeverozapadu s dva prilaza, neposredno s mora i kroz Fažanski kanal.
1904. je mladi Joyce stigao u Pulu, a radio je upravo u zgradi pred kojom se danas nalazi njegov kip. U zgradi je bila Berlitzova škola gdje je dobio posao kao učitelj engleskog jezika. Pula je najveći grad na istarskom poluotoku, smješten na njegovoj zapadnoj obali, sa bogatom lučkom i brodograditeljskom povješću, no najpoznatiji spomenik Pule se nalazi u samom srcu svoga grada, a to je veličanstvena Arena.
Ljubitelji historije imati će što razgledavati po Istri, počevši od same pulske Arene, Augustova hrama, Zlatnih vrata i mnogih drugih lijepo očuvanih spomenika prošlosti. Istarski većinom srednjovjekovni gradići nalaze se gotovo na svakom većem brdašcu i opčiniti će vas svojom simpatičnošću, malim kamenim uličicama i usporenim životnim tempom. Ne zaboravite pogledati vidik jer se redovito sa svakoga brdašca i ruba takvih gradića pruža veličanstveni pogled.
Rimski amfiteatar iz I-II vijeka, odnosno kako se uobičajeno zove Arena, je nesumnjivo simbol Pule. Taj kameni kolos je po veličini 6. sačuvani amfiteatar u svijetu, a svakako se ubraja među najbolje očuvane. Eliptičnog je oblika dimenzija 132 m x 105 m i visine zidova od 30 m. Amfiteatar je mogao primiti 23 000 gledatelja. Štoviše i danas služi zabavi ljudi, međutim sada su krvave gladijatorske borbe zamijenili nastupi nekih od najpopularnijih glazbenika današnjice, ali i vrhunskih izvedbi klasične glazbe.
Rimska vrata i gradske zidine najstariji su dio rimskih obrambenih zidina koje su se tijekom vremena rušile i obnavljale uz razne preinake. Herkulova su vrata najstariji sačuvani spomenik rimske arhitekture u Puli, izgrađena sredinom I.st.pr.Kr. Na zaglavnom kamenu isklesana je glava Herkula, zaštitnika antičkog grada Pole, i njegova toljaga. Natpis na vratima vjerojatno datira osnutak rimske kolonije Pole oko 45.g.pr.Kr. Dvojna vrata su tako nazvana zbog dva lučna otvora kroz koja se ulazi u unutrašnje dvorište iz kojeg se ulazilo u sam grad, a po stilskim karakteristikama mogu se datirati u kraj I. ili početak II. st.
Augustov hram je jedan od najljepših primjera rimskog hramskog graditeljstva s jakim utjecajem kasnohelenističke umjetnosti. Posvećen je božici Romi i caru Augustu. Cijeli hram je izgrađen na izdignutom postolju. 1944. g. pogođen je bombom i gotovo potpuno uništen; rekonstrukcija se izvršila od 1945. do 1947.g., a danas je u njemu manja izložba antičke skulpture od kamena i bronze. Za drugi hram-blizanac, od kojeg je sačuvan samo stražnji zid, pretpostavlja se da je izgrađen u isto vrijeme i u istom stilu, a, prema predanjima, naziva se Dijanin hram.
Kaštel je Mletačka utvrda koja se nalazi na najvišem brežuljku u Puli, na nadmorskoj visini od 32 metra, između mora i brežuljaka Arena. Izgrađen je 1630. po nacrtima francuskog vojnog arhitekta Antoina De Villea po narudžbi mletačke vlade radi zaštite grada i luke, s obzirom na njezin veliki značaj u pomorskom prometu na sjevernom Jadranu.U Kaštelu je danas Povijesni muzej Istre s nekoliko zbirki: pomorstva i brodogradnje, odličja i znamenja, pečata i grbova, numizmatička i druge.
Katedrala uznesenja Blažene Djevice Marije sagrađena je na mjestu gdje su se kršćani okupljali još u vrijeme progona kršćana. Najstariji sačuvani dijelovi zida crkve datiraju od početka 4. stoljeća. Ispred oltarnog prostora, iza njega i oko samoga oltara sačuvani su ulomci podnog mozaika iz 5-6. stoljeća, s memorijalnim natpisima vjernika koji su svojim novcem platili izradu određene površine. Kasnije je crkva zbog požara doživjela preinake u više navrata. Dok su gornji prozori središnjeg broda izrađeni u ranokršćansko doba, prozori bočnih brodova imaju tipični gotički.
Slavoluk Sergijevaca, zlatna vrata, jedan su od najljepših antičkih spomenika u Puli. Podignut je u 1. st.p.n.e, a naslanjao uz gradska vrata Porta Aurea tako nazvana ili zbog bogatstva ukrasnog luka ili zbog pozlate vratnica. Vrata i bedem srušeni su početkom 19. stoljeća uslijed urbanizacije i širenja grada van bedema. Slavoluk je izgrađen u korintskom stilu s jakim helenističkim maloazijskim utjecajima u načinu i motivima ukrašavanja.
Na sjeveroistočnoj padini brežuljka ispod Kaštela nalaze se ostaci kazališta iz rimskog doba. Pula je tada imala dva kazališta, jedno izvan grada koje nije sačuvano, i drugo, tzv. manje rimsko kazalište unutar bedema. Od njega su sačuvani ostaci temelja scenske zgrade i dijelovi gledališta koji su dijelom rekonstruirani. Ispod kazališta je zgrada nekadašnje gimnazije u kojoj je od 1930. smješten Arheološki muzej Istre s bogatim fundusom prahistorijskih, antičkih i ranosrednjovjekovnih arheoloških spomenika iz cijele Istre.
Pula, kao i cijela Istra, prepuna je povijesti s kojom je živjela, teško je u jednom tekstu sve sažeti, ali nadamo se da imate dovoljno inaformacija o tome šta neizostavno treba da posjetite.
(izvori: croatia-tourism.in, travel-design.com)
Neira Delić
Vaša e-mail adresa:
E-mail prijatelja:
Vaša e-mail adresa:
Naslov poruke:
Poruka:
Re: Pula - dragulj Istre
c3qrYZ , [url=http://uythvhdfdkdx.com/]uythvhdfdkdx[/url], [link=http://prnitidqpqlj.com/]prnitidqpqlj[/link], http://wwrdngitpibj.com/Re: Pula - dragulj Istre
7PuGcq , [url=http://vncjtdyodkhm.com/]vncjtdyodkhm[/url], [link=http://sztdfhdwpmyo.com/]sztdfhdwpmyo[/link], http://oflsuhviffoa.com/Re: Pula - dragulj Istre
That's the prfecet insight in a thread like this.London je glavni grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva. Historija Londona započinje osnivanjem od strane Rimljana…
Mnogi će se složiti kako nema romantičnijeg grada od Venecije. Mnogo je toga što se u ovom gradu mora vidjeti…
Glavni grad Poljske, Varšava leži na obalama rijeke Visle. Prema legendi, grad je osnovalo dvoje ljubavnika,…
Morske orgulje Morske orgulje, izvedene su po projektu arhitekta Nikole Bašića, smještene su u blizini novog…






