Victoria Hislop

Intervju sa glavnom zvijezdom serije "Otok"

Najbolja grčka serija svih vremena Otok, koju gledatelji imaju priliku pratiti subotom u 20:05 na TV1 Mreži, ekranizira je priča istoimenog bestselera britanske književnice i novinarke Victorije Hislop. Ideja o knjizi, kako nam je otkrila u ekskluzivnom razgovoru, nastala je nakon jedne turističke posjete Grčke i otoka Spinalonga, koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata pa sve do 1954. godine bio kolonija gubavaca. Historijska činjenica zbog koje su dugo vremena mještani bili stigmatizirani ispričana je jezikom ljubavi, koji ne poznaje prostorne i vremenske barijere.

Kako ste došli na ideju da napišete Otok?
Samo jedna kratka posjeta 2001. godine bila je dovoljna da dobijem ideju za roman. Čak sam odmah tamo počela razmišljati o likovima. Bila sam tako iznenađena sretnom atmosferom kojom je to malo mjesto odisalo, za koje vam treba svega sat vremena da ga obiđete pješice. Zato sam poželjela da napišem priču. Pomislila sam kako su ljudi sa Spinalonge sigurno pogrešno percpirani, neshvaćeni, jer su njihovi preci patili od te bolesti, te kako su i ljudi koju su zaista ranije i bolovali od gube, sigurno bili neshvaćeni.

Vaš prvjenac ostvario je ogroman uspjeh. Da li je to bilo pomalo neočekivano, s obzirom da tema romana nije komercijalna.
Da. Bilo je to neočekivano iznenađenje, ogroman uspjeh koji je knjiga ostvarila, ali u suštini jedno vrlo lijepo iznenađenje. Tema romana jeste sasvim nekomercijalna, jer za ovu bolest su dugo vremena bila vezana praznovjerna uvjerenja poput onog da je guba kazna od Boga, i zato je moja potraga za izdavačem trajala jako dugo. No, nakon što sam pronašla pravog, uspjeh je zaista uslijedio brzo. Otok je preveden na brojne jezike, prodavao se u preko 17 zemalja svijeta, i postao internacionalnim bestselerom.

Šta je glavna fabula djela?
Sama fabula je vrlo pozitvna. Svjedoči  snagu ljubavi i ljudskog duha koji dobiva bitku sa bremenom vremena u kojem bitiše. Centralna ideja moje knjige je da tamo živi djevojka koja pati od te neizlječive bolesti. Misli kako će ostati do kraja života na Otoku i kako će tu i umrjeti. Ali, onda za divno čudo lijek je pronađen. No, ona se u međuvremenu zaljubljuje u doktora koji ju liječi. To je za mene bio konflikt. Ona naravno želi biti izlječena i ne želi umrjeti tamo. Ali zaljubljena je u dokrotra. Ako ode sa Otoka, možda ga neće nikada više vidjeti. No, tu su još brojne ljubavne priče koje tumače i drugi likovi djela....

Uspjeh romana potvrdio je uspjeh serije, zbog koje ste cijelu 2009. godinu proveli u Grčkoj, pomno prativši dešavanja na setu. Iako vam je Holivud ponudio gotovo deset puta veću svotu za kupovinu prava, Vi ste se ipak opredjelili za snimanje u Grčkoj. Zašto?
Da. Odbila sam ponudu iz Holivuda. Instinktivno sam željela raditi sa nekim iz Grčke. Jer, iako je tema romana univerzalna, ipak je riječ o priči vezanoj za jednu grčku lokaciju – otok Spinalongu. Bila sam sigurna da će grčki producenti, reditelji odati poštovanje prema ljudima koji živjeli i još žive tamo danas. Imala sam na umu da priča nije samo rezultat moje fikcije već da počiva i na činjenicama. Da se radi o mjestu koje je zaista postojalo. Čim sam upoznala ljude iz Mega grčke tv produkcije, znala sam da će oni iznijeti priču na najbolji mogući način. To su i učinili!

Koliko ste aktivno učestvovali u izboru glumaca, lokacijama snimanja, uopće u kreiranju ovog spektakularnog tv projekta?
Bila sam uključena od samoga početka. Od  odabira reditelja, glumaca, kostima. Čak sam i punu godinu dana učila  grčki jezik. Tako sam vjerovala da će uspjeh serije biti neizostavan. Za svaku osobu koja je prošla kasting, reditelj je znao da je napravljen pravi  izbor. Ja sam to znala, on je to znao. Nekako, sve je bio jedan vrlo prirodan proces. 
Da li ste od ranije poznavali rad glumaca koje ste angažovali?
Nisam poznavala njihov rad od ranije. Ali na kastingu smo odmah mogli prepoznati  talente koje će uspješno iznijeti priču. Inače, Grčka je prepuna talenata, tako da nije bilo teško naći prave ljude za uloge. Činilo se kako se ti glumci, koji trebaju da igraju likove sa Otoka, sami pojavljuju na vratima. Cijela priča oko serije imala je samo pozitvnu energiju. Tim je funkcionisao. Stoga nikada nisam sumnjala u uspjeh. Imali smo prave glumce, pravog reditelja, pravog scenaristu sa iskustvom. Bilo je kao da sastavljamo zajedno neku muziku. Sve note imale su svoje mjesto, svoj kod od samog početka.

I lokalno stanovništo htjelo je biti dio projekta koji govori o njihovoj historiji. U seriji se pored zvučnih imena grčkog glumišta, Steliosa Mainasa, Katerina Lechou,  Aimiliosa Cheilakis, Evgenia Dimitropoulou, pojavljuju i brojni satisti.
Da.  Bilo je 200 sporednih uloga u kojima se pojavljuju mještani koj su također  htjeli dati svoj doprinos. Zaista tvrdim da je riječ o vrlo posebnom projektu.

Najskuplja grčka produkcija svih vremena, u koju je uloženo još toliko ljubavi, truda i energije, ponosno je zauzela tron najgledanijeg tv projekta emitovanog 2010.godine u Grčkoj.  Da li su to bila Vaša očekivanja?
Kada je serija prošle godine krenula sa emitovanjem u Grčkoj i kada su svi, bez iznimke rekli, ovo je nešto fantastično, nisam bila iznenađena uopšte. To sam i očekivala, jer tamo sam provela godinu dana. Gledala sam kako se snima, kako nastaje, sa koliko ljubavi i truda. Moralo je to sve uroditi plodom.

Uspjeh koji je serija polučila u Grčkoj, bio je povod da se u ovoj sezonu za kupovinu prava na emitvanje bore brojne tv kuće. Pa tako će uzbudljive priče sa Otoka ove jeseni biti prikazivane  na engleskom BBC-u, njemačkom ZDF-u,  hrvatskom RTL-u. Ovaj vrhunski projekat dostupan je i u Bosni i Hercegovini  zahvaljući TV1 Mreži.  Kakva su predviđanja za uspjeh serije van granica Grčke?
To nije priča koja treba da pošalje poruku, ta poruka se nalazi već unutar same priče serije. A to je da je ljubav je svepobjeđujuća sila. Sigurna sam da će gledatelji u BiH i uopće diljem svijeta, reagovati na nju, prepoznati je, podjednako kao što su i gledatelji u Grčkoj.